Mjesto Murter

Mjesto s približno 2000 stanovnika smješteno na zapadnom kraju otoka Murtera, na srednjem Jadranu između Zadra (50 km) i Šibenika (30 km), u uvali Hramina. Zaštićeno brežuljcima Raduč (125 m), Sv. Roko (70 m), i Gradina (62 m), u okolišu bogatom pješčanim plažama, borovom šumom i starim maslinicima. Gospodarski pretežito orijentirano turizmu, pa se i većina prihoda mještana i Općine oslanja na izvore iz turizma i srodnih djelatnosti, te poljoprivrede i ribarstva. Gostoprimstvo Vam pružaju 400 apartmana, oko 1000 kreveta u udobnim sobama i stanovima u privatnog smještaja, ribarske kuće na Kornatima, Hotel "Colentum" sa 170 kreveta, Marina "Hramina" sa 400 vezova u moru i 200 suhih vezova, marine ACI-ja na Kornatima- Marina "Piškera" sa 120 vezova u moru i Marina "Žut" sa 150 vezova u moru, te Brodogradilište i servisna marina "Vinici" sa 50 suhih vezova za popravak i održavanje brodova.

Gospodarstvo upotpunjuju specijalizirani restorani u gotovo svim navedenim marinama , svakom portu-luci na Kornatima te samom Murteru (37), servisi i trgovine vezane uz turizam i nautiku (5), trgovine i uslužne djelatnosti (trgo-vina 21, usluge 9, prijevoz putnika 8) te službe i servisi poput Zdravstvene stanice (ambulanta, zubna ambulanta), ljekarne, pošte, banke, benzinske postaje, Lučke kapetanije, Turističke zajednice. Ostatak gospodarstva koji se oslanja na poljoprivredu i ribarstvo (maslinovo ulje, povrće, voće i kvalitetna riba) predstavlja još 60-tak obrtnika (ribari-kočari 22, mali ribari 38) i malih poduzeća (uljara, veletrgovina ribom) što čini nemali dio prihoda stanovnika Murtera.



Općina Murter - Kornati (osnovana odlukom Zastupničkog doma Hrvatskog Državnog Sabora 13. travnja 2000.) nastoji svim svojim građanima, povremenim (oko 1000 registriranih vikendica) stanovnicima i gostima, biti dostojan partner u rješavanju infrastrukturnih, komunalnih i drugih problema, te potreba od zajedničkog interesa.

Kornatski otoci

Kornati su najgušća otočna skupina na cijelom Sredozemlju. Smješteni su između otoka Žirja, Dugog otoka i Pašmana. Arhipelag je podjeljeno u dvije skupine: Donje Kornate i Gornje Kornate. Donje Kornate čine otoci Sit i Žut i otoci oko njih, a Gornje Kornate otok Kornat i obližnji otoci. Od 152 kornatska otoka, 89 ih je zbog izuzetnih ljepota krajolika, velike obalne razvedenosti i bogate morske flore i faune proglašeno 1980.g. nacionalnim parkom.

Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima su klifovi na nizu otoka Donjih Kornata, koji gledaju prema otvorenom moru. Klifovi se od davnina nazivaju krunama (kruna-corona) pa odatle vjerojatno potiče i ime Kornati. Najviši kornatski klifovi su na otoku Klobučaru (80 metara), na Mani (65 metara), Rašipu velom (64 metra) itd. Podmorski nastavci tih klisura dosežu i do 100 metara dubine.

Pored klifova i najrazličitijih oblika pojedinih otoka od zanimljivosti se ističu i tjesnaci Mala i Vela Proversa, koji se nalaze izmedju Kornata, Katine i Dugog Otoka. Mala Proversa je ustvari pličak prokopan za plovidbu još u rimsko doba o ćemu svjedoče i arheoloski nalazi na tom mjestu (ostaci zgrade i vivarija-bazena za ribu iz 1. stoljeca n.e.).

Specifična pojava je i Vela ploča ili Magazinova škrila, 9100m2 velika, glatka i gola ploha vapnenca, podno Metline (237 m) najvišeg vrha na Kornatu.

Krstareći prvi puta Kornatima svakom čovjeku, nautičaru ili izletniku odmah upadaju u oči stotine metara dugi tzv. suhozidi, izgrađeni žuljavim rukama naših pradjedova. i po buri i po ljetnoj žezi, ti zidovi su građeni da bi sačuvali posjed i zaštitili svoj "pašnjak" te spriječili prelazak ovaca iz jednog posjeda na drugi. Na otoku Kornatu npr. dužina tih zidova iznosi 70 km.

Središte života na ovim otocima nekada je bilo oko polja Tarca, nad kojim dominira tvrđava Tureta, građena negdje u 6. st. Tu je smještena i crkvica Gospe od Tarca, Kraljice Mora sagrađena na ostacima starokršćanske crkve iz 16. st. Vjernici s otoka Murtera svake godine, prve nedjelje u srpnju, hodočaste gospi od Tarca, a zavjetna procesija brodovima jedan je od najljepših i najzanimljivijih vjerskih događaja u Hrvatskoj.

Danas Kornati nisu stalno naseljeni, ali težačke i ribarske kućice, razasute po pitomim, dobro zaštićenim uvalama Žuta, Site, Kornata i pripadajućih otoka, odaju prisustvo njihovih vlasnika. Danas su ti porti, pretvoreni u restorane i smještajne objekte namijenjene "robinzonskom" turizmu, postali omiljena odredišta nautičara i turista.

Kornati predstavljaju pravi raj za nautičare, ronioce i sve one koji znaju uživati u osami netaknute i veličanstvene prirode.

Kornat

Kornat je najveći, najviši, najduži i najpoznatiji šibenski otok, a ujedno i najveći hrvatski otok na kome nema stalnih naselja. Njegova sjevernoistočna strana je slabo razvedena i ima mali broj uvala, ali je jugozapadna izrazito razvedena. Najpoznatije uvale na otoku su Opat, Kravljačica, Vruje, Strižnja i Lučica. Kornat je poznat i po atraktivnim vrhovima, utvrdi Tureta, crkvici Gospe od Tarca te velikoj, ravnoj stjeni koja se zove Magazinova škrila.

Žut

Žut je drugi otok po veličini u kornatskom arhipelagu. Nalazi se uz otok Kornat od kojeg ga djeli Žutski kanal. Poznat je po maslinicima i kvalitetnom ulju. Neke od najpoznatijih uvala su Bizikovica, Golubovac, Pinizel, Sabuni, Dragišina, Žešnja itd. Na otoku se nalazi i ACI marina.

Sit

Sit je jedan od slabije poznatih velikih kornatskih otoka. Pitomijeg je krajolika od donjih kornatskih otoka. Između Sita i Pašmana nalazi se Srednji kanal, najbolji plovni put između zadarskih i šibenskih voda. Najpoznatije uvale su Dulukina, Šumica, Ćitapićeva, Đunđurina.

Murtersko more

Murtersko more je veliki morski prostor između šibenskog i zadarskog arhipelaga. Površina mu je 210 km2, a najveća dubina 94 m. Na sjeveroistočnoj strani Murterskog mora je otok Murter, sa sjeverozapada, jugozapada i juga okružuju ga Kornati, a na njegovoj jugoistočnoj strani su poznati šibenski otoci Žirje, Kakan i Kaprije.

Kako doći na Murter

VOZNI RED AUTOBUSA

ŠIBENIK - MURTER
redovne linije (polazak)
ponedjeljak - petak:
subota:
nedjelja i praznik:
05:45, 09:00, 10:30, 11:30, 14:00, 15:20, 18:00, 21:00
05:45, 09:00, 11:30, 14:00, 15:20 18:00, 21:00
09:00, 11:30, 14:00, 15:20, 18:00, 21:00

MURTER - ŠIBENIK
redovne linije (polazak)
ponedjeljak - petak:

subota:
nedjelja i praznik:
05:45, 06:45, 07:00, 10:00, 12:30, 15:00, 16:20, 19:00, 21:50
06:45, 10:00, 12:30, 15:00, 16:20, 19:00, 21:50
10:00, 12:30, 15:00, 16:20, 19:00, 21:50

ZAGREB - VARAŽDIN - VODICE - MURTER
polazak: Varaždin: 05:00, Zagreb: 06:45
dolazak: 12:30

MURTER - VODICE - ZAGREB - VARAŽDIN
polazak: 16:30
dolazak: Zagreb: 22:00, Varaždin: 23:40

ZAGREB - ZADAR - MURTER
polazak: 10:00
dolazak: Zadar: 13:00 (polazak: 19:30), Murter: 20:45

MURTER - ZADAR - ZAGREB
polazak: 06:25
dolazak: 12:00

ZAGREB - BENKOVAC - BIOGRAD - MURTER
polazak: 23:30
dolazak: 05:25

MURTER - BIOGRAD - BENKOVAC - ZAGREB
polazak: 15:00
dolazak: 20:50



VOZNI RED VLAKOVA

ZAGREB - ŠIBENIK
polazak: 6:00, 22:45

ŠIBENIK - ZAGREB
polazak: 15:25, 21:50



AVIONSKI LETOVI

ZAGREB - SPLIT (Murter 86 km)
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja 7:00, 14:50, 16:35, 20:15
7:00, 13:45, 14:40, 16:35, 20:15
6:55, 10:30, 13:45, 14:40, 16:35, 20:15
7:00, 13:45, 14:40, 16:35, 20:15
6:55, 10:30, 14:50, 16:35, 20:15
12:30, 14:40, 15:35, 20:15
14:40, 20:15

SPLIT - ZAGREB
ponedjeljak
utorak
srijeda
četvrtak
petak
subota
nedjelja 17:00, 8:30, 16:20
7:00, 8:30, 15:10, 18:05, 19:40
7:00, 8:25, 12:00, 15:10, 18:15, 19:40
7:00, 8:30, 15:10, 18:05, 19:40
7:00, 8:25, 12:00, 16:20, 18:05
7:00, 17:05, 19:10, 19:40
7:00, 19:40

ZAGREB - ZADAR (Murter 60 km) 20:15

ZADAR - ZAGREB
ponedjeljak, srijeda, nedjelja
utorak, četvrtak
petak, subota 6:20
7:00
6:55

Otok Murter

Zbog svog položaja, svoje povijesti, svog velikog akvatorija, otok Murter je jedan od najposebnijih hrvatskih otoka. Iako premošćen, zbog gospodarskog posjeda na susjednim otocima, Murter po svojoj organizaciji života i trajanja predstavlja otok nad otocima. Otok je podijeljen u dvije općine: veću Murter sa samo jednim naseljem i manju Tisno. Iako su stanovnici Murtera još od utemeljenja općine Tisno u XIX. st. tražili svoju posebnu općinu, ta im se želja ostvarila tek 1999. Budući da se općinske granice uglavnom poklapaju s katastarskim, to joj pripadaju i Kornati te najveći dio otoka uz obalu. Zbog toga je općina Murter - Kornati najveća otočna općina na Mediteranu, općina s preko 160 otoka i s obalnom crtom dugom gotovo 400 km. Na poluotoku Gradini nalaze se ostaci jedne od najvećih gradina na tlu južne Liburnije, a u njezinu podnožju i uz obalu ruševine antičkog grada Colentuma. Colentum je i najstarije ime otoka. Spominju ga Ptolomej i Plinije u I. stoljeću, te kozmograf iz Ravennne u VII. Porfirogenet u X. stoljeću ne navodi Colentum, što znači - s obzirom na upućenost Cara u prilike na obali i otocim - da je tada već prestao postojati. . Teško je sa sigurnošću utvrditi kada Hrvati prvi put stupaju na otok. Prema nalazima materijalne kulture i prema jezičnim ostacima u toponimima, to je bilo vrlo rano, no prvi pisani spomen imena je iz 1285. "Župa Srimac ima g. 1298. sela: Veliko selo (Villa magna) i Jezera na Murteru, te Žirje i Zlarin" - tvrdi don Krsto Stošić.

Novo naselje Srimač, Hrvati su u duhu svog shvaćanja i iskorištavanja prostora na otocima, podigli dalje od mora, na pri stranku, uz rub plodnog polja i u podnožju Vršine i Raduča, s kojih se moglo kontrolirati stanje na moru i prijetnje koje su s njega dolazile. Nekako istodobno (1318.) na prvim pomorskim kartama prvi put se spominje i ime Mortar, kasnije u duhu, lokalnog govora oblikovano u današnji oblik Murter. Oba imena supostojala su u upotrebi dugi niz stoljeća, dok konačno nije pobijedio današnji oblik.

Zbog velike blizine kopna otok se za prodora Turaka u zaleđe toliko napučio da svojim malim obradivim površinama nije mogao hraniti sve svoje stanovništvo. Zato Murterini početkom XVII. stoljeća stupaju u kolonatski odnos sa zakupcima kornatskih pašnjaka, a u tom su svojstvu ostali sve do njihova otkupa u drugoj polovici XIX. st. Od tada su njihovi vlasnici. Do 1952. otočje je bilo u administrativnoj i katastarskoj općini Sali, a od tada u općini Tisno, zatim Šibenik, pa opet Tisno i konačno, od 1999. u općini Murter.

Ni prošlost ni sadašnjost Murtera ne mogu se razumjeti bez poznavanja prilika u Kornatima i mjesta koje su u životu Murterina oni imali, a imaju i danas. Prva i najvažnija činjenica je da je golemi kornatski posjed zaustavio emigraciju u trenutku kada je većina hrvatskih otoka, zbog propadanja vinogradarstva, doslovno opustjela. Druga je, urbanizacija samoga mjesta. Nakon kupnje Kornata Murter se širi prema moru i uvali Hramini, koja postoje kornatski terminal, s najvećim brojem mula usuho. Današnjim rječnikom kazano - prva prava jadranska marina XIX. stoljeća.

S obzirom da se do prekomorskog posjeda moglo doći samo morem, dotadanji su se težaci morali prometnutni u pomorce i ribare, zidare i kalafate. No, oni su prije svega ostali izvrsni maslinari s golemim maslinikom razbacanim na stotinama otoka. Zbog toga je 1911. udruženim snagama mještana sagrađena tada najveća tvornica za preradu ulja na Jadranu.

Iako ruralno naselje, Murter je u svom trajanju započeo, njegovao i očuvao visoke standarde kulturnog, osobito pučkog i duhovnog izražavanja. Najprije vrlo ranim osnivanjem Pučke škole (1845.) zatim, utemeljenjem jedne od prvih čitaonica na hrvatskom jeziku u Dalmaciji (1866.), pokretanjem crkvenog pjevačkog zbora (1900.), djelovanjem amaterskog dramskog ansambla (od 1922.). Osobito je obilježje mještana druželjubivost, otvorenost, ljubav prema pjevanju i dramskom izražavanju.

Veliki i šaroliki akvatorij, umijeća i obrti, pučki i duhovni oblici izražavanja, pripremili su Općinu Murter za posao svih poslova, za djelatnost koja objedinjuje i tradiciju i suvremenost, pojedinačno i globalno, staro i novo, prirodno i ljudsko - za turizam.

Plaže u mjestu Murter

Luke
Gradska plaža u Murteru , šljunčana i pješćana, betonski blokovi za sunčanje, tuševi, u blizini je supermarket i caffe-bar, pogodna za djecu i starije osobe. 

Slanica
Pješćana i stjenovita, tobogan, odbojka na pijesku, tenis, trampolin, jet-ski, sanitarni čvor, tuš, nekoliko ugostiteljskih objekata za jelo i piće, pogodna za djecu , najpopularnija na otoku.

Podvrške

Fkk plaža, pješćana, stjenovita, u blizini se nalazi riva, pogodna za skokove u vodu, maleni beach-bar

Čigrađa
Pješćana i stjenovita, restoran Čigrađa i beach-bar Lantana, pogodna za djecu.

Murter - Foto galerija 1

Murter - Foto galerija 2

Murter - Foto galerija 3

Video