Kornatski otoci

Kornati su najgušća otočna skupina na cijelom Sredozemlju. Smješteni su između otoka Žirja, Dugog otoka i Pašmana. Arhipelag je podjeljeno u dvije skupine: Donje Kornate i Gornje Kornate. Donje Kornate čine otoci Sit i Žut i otoci oko njih, a Gornje Kornate otok Kornat i obližnji otoci. Od 152 kornatska otoka, 89 ih je zbog izuzetnih ljepota krajolika, velike obalne razvedenosti i bogate morske flore i faune proglašeno 1980.g. nacionalnim parkom.

Jedna od najupečatljivijih prirodnih pojava na Kornatima su klifovi na nizu otoka Donjih Kornata, koji gledaju prema otvorenom moru. Klifovi se od davnina nazivaju krunama (kruna-corona) pa odatle vjerojatno potiče i ime Kornati. Najviši kornatski klifovi su na otoku Klobučaru (80 metara), na Mani (65 metara), Rašipu velom (64 metra) itd. Podmorski nastavci tih klisura dosežu i do 100 metara dubine.

Pored klifova i najrazličitijih oblika pojedinih otoka od zanimljivosti se ističu i tjesnaci Mala i Vela Proversa, koji se nalaze izmedju Kornata, Katine i Dugog Otoka. Mala Proversa je ustvari pličak prokopan za plovidbu još u rimsko doba o ćemu svjedoče i arheoloski nalazi na tom mjestu (ostaci zgrade i vivarija-bazena za ribu iz 1. stoljeca n.e.).

Specifična pojava je i Vela ploča ili Magazinova škrila, 9100m2 velika, glatka i gola ploha vapnenca, podno Metline (237 m) najvišeg vrha na Kornatu.

Krstareći prvi puta Kornatima svakom čovjeku, nautičaru ili izletniku odmah upadaju u oči stotine metara dugi tzv. suhozidi, izgrađeni žuljavim rukama naših pradjedova. i po buri i po ljetnoj žezi, ti zidovi su građeni da bi sačuvali posjed i zaštitili svoj "pašnjak" te spriječili prelazak ovaca iz jednog posjeda na drugi. Na otoku Kornatu npr. dužina tih zidova iznosi 70 km.

Središte života na ovim otocima nekada je bilo oko polja Tarca, nad kojim dominira tvrđava Tureta, građena negdje u 6. st. Tu je smještena i crkvica Gospe od Tarca, Kraljice Mora sagrađena na ostacima starokršćanske crkve iz 16. st. Vjernici s otoka Murtera svake godine, prve nedjelje u srpnju, hodočaste gospi od Tarca, a zavjetna procesija brodovima jedan je od najljepših i najzanimljivijih vjerskih događaja u Hrvatskoj.

Danas Kornati nisu stalno naseljeni, ali težačke i ribarske kućice, razasute po pitomim, dobro zaštićenim uvalama Žuta, Site, Kornata i pripadajućih otoka, odaju prisustvo njihovih vlasnika. Danas su ti porti, pretvoreni u restorane i smještajne objekte namijenjene "robinzonskom" turizmu, postali omiljena odredišta nautičara i turista.

Kornati predstavljaju pravi raj za nautičare, ronioce i sve one koji znaju uživati u osami netaknute i veličanstvene prirode.

Kornat

Kornat je najveći, najviši, najduži i najpoznatiji šibenski otok, a ujedno i najveći hrvatski otok na kome nema stalnih naselja. Njegova sjevernoistočna strana je slabo razvedena i ima mali broj uvala, ali je jugozapadna izrazito razvedena. Najpoznatije uvale na otoku su Opat, Kravljačica, Vruje, Strižnja i Lučica. Kornat je poznat i po atraktivnim vrhovima, utvrdi Tureta, crkvici Gospe od Tarca te velikoj, ravnoj stjeni koja se zove Magazinova škrila.

Žut

Žut je drugi otok po veličini u kornatskom arhipelagu. Nalazi se uz otok Kornat od kojeg ga djeli Žutski kanal. Poznat je po maslinicima i kvalitetnom ulju. Neke od najpoznatijih uvala su Bizikovica, Golubovac, Pinizel, Sabuni, Dragišina, Žešnja itd. Na otoku se nalazi i ACI marina.

Sit

Sit je jedan od slabije poznatih velikih kornatskih otoka. Pitomijeg je krajolika od donjih kornatskih otoka. Između Sita i Pašmana nalazi se Srednji kanal, najbolji plovni put između zadarskih i šibenskih voda. Najpoznatije uvale su Dulukina, Šumica, Ćitapićeva, Đunđurina.